Služba za kirurške djelatnosti

Još u XVIII stoljeću su gradovi imali stalno plaćene fizike (liječnike sa fakultetskom diplomom) i ranarnike-kirurge (svoje su znanje stekli naukovanjem poput obrtnika) koji su puštali krv,liječili ozljede, te izvodili lakše kirurške zahvate.

Tako su 1727.g zabilježeni prvi ranarnici u Vukovaru: Jakon Brief, Ivan Prun, Ivan Klepetušin. Tek se za vladavine carice Marije Terezije uvodi obvezno školovanje na fakultetima za sticanje zvanja ranarnika (Philipp Hoffacher, Leopold Distl, Josephus Feuchtinger, a 1763. g. pojavljuje se zapis o “potkirurgu” Ivanu Kuttelu.

Za vrijeme I svjetskog rata bolnica u Vukovaru, koju je tada vodio dr. Viktor Spitzer, bila je najveća bolnica u Austro-Ugarskoj, a kroz nju je prošlo tijekom rata 143.000 ranjenika.

Kongregacija časnih sestara “Sv. Križa” iz Đakova otvara 1940. g. bolnicu sa četiri odjela (interni, kirurško-ginekološki, zarazni i TBC odjel). Prvi kirurg je bio dr. Wilhelm Pyk. Uskoro mu se pridružuju dr. Ivo Mlinarić, potom dr. Josip Vodehnal. Tijekom II svjetskog rata kiruršku službu je vodio dr. Luka Žegura sve do 29. kolovoza 1945. godine.

Od 14.svibnja 1946.godine se dr. J. Vodehnal ponovo vraća u Vukovar te vodi odjel do 1951. kada ga zamjenjuje dr. Mladen Hangi.

1955. godine povratkom dr. Stojanca sa specijalizacije, odvaja se ginekološko-porođajni odjel od kirurgije, a 1959. godine se formira Zdravstveni centar, te novom reformom zdravstvenog sustava 1961. godine se ujedinjuju Dom zdravlja i Bolnica u jedinstveni Medicinski centar.

1961. godine na čelo kirurškog odjela dolazi dr. Franjo Sokačić. Njegovim djelovanjem kirurška služba se suvremeno razvija, proširuje, otvaraju se odsjeci povratkom liječnika sa specijalizacija (1965. godine dr. Vladislav Tomičić, urologija; 1972. godine dr. Marija Gabelica, anestezija; dr. Mirko Stanojević, kirurgija; 1975. godine: dr. Miodrag Marić, ortopedija, dr. V. Gabelica, kirurgija). Sve više mladih liječnika se opredjeljuje za kirurške specijalizacije: 1978. godine dr. Juraj Njavro, kirurgija; 1979. godine dr. Vladimir Emedi, ortopedija; 1981. godine dr. Dimitrije Panfilov, kirurgija i plastična kirurgija; 1984. godine dr. Ivica Matoš, urologija; dr. Jadran Erčić; dr. Vladimir Putnik; dr. Lazar Manojlović, kirurgija; 1990. godine dr. Mladen Petrunić, kirurgija; dr. Krunoslav Karlović, urologija, dr. Zoran Aleksijević, ortopedija i traumatologija.

1986. godine je u tadašnjem Medicinskom centru bilo uposleno 942 djelatnika (154 liječnika, 418 medicinskih sestara, te 330 administracijskog osoblja).

Prva ratna kiruška operacija je izvedena 1.travnja 1991. godine. Ratna događanja su opisana u posebnom poglavlju. U vrijeme progonstva, po raznim bolnicama i domovima zdravlja u Hrvatskoj su boravili zdravstevni djelatnici koji su tamo bili upućeni od strane Ministarstva zdravstva.

U isto vrijeme se vodi briga o zanavljanju i edukaciji kadra. Tako da se raspisuju natječaji za specijalizacije, upućuju se djelatnici na usavršavanja, školovanja i slično. Specijalizaciju iz urologije dr. Borislav Spajić završava 1994. godine, dr. Zdravko Perko i dr. Ante Lekić specijalizaciju iz kirurgije 1997.godine.

Značajan dan je bio 27.listopad 1997.g. kada se u Vukovar, u bolnicu, odnosno, kako se tada zvalo: Zdravstveni centar “Sveti Sava”, na kirurgiju vraćaju prvi povratnici (dr. Z. Aleksijević, vms A. Aleksijević) iako je zvanična mirna reintegracija nastupila tek 15. siječnja 1998.godine.

Zgrada “Nove bolnice” je naizgled bila obnovljena, ali u stvarnosti, zidovi su bili samo obojeni, podovi oštećeni, struja improvizirano popravljana, grijanje akođer, nedostaju sanitarni čvorovi, slavine, kreveti stari, oštećeni, nedostaje posteljina, a što se tiče medicinske opreme i instrumentarija sve je staro, dijelom dobijeno iz donacija kao rabljeno.

Od liječnika se zateklo pet djelatnika koji su radili na odjelu i prije rata, te više djelatnika koji su došli iz raznih krajeva Hrvatske. Odjel nastavlja voditi dr. Mladen Ivanković, koji ga je i vodio u doba tzv. Krajine.

Mirnom reintegracijom dolaze i drugi djelatnici, liječnici, medicinske sestre, raspisuju se natječaji za specijalizacije, 1998. godine nam se pridružuju dva kirurga: dr. Zvonimir Zore i dr. Mohamed Kamal.
Od 13. svibnja 2002. godine voditelj odjela postaje dr. Zoran Aleksijević, a njegov zamjenik dr. M. Kamal.

Od tada se rade paralelno dva projekta: prvi, daljnje ekipiranja kadra (2003. godine dr. Vaso Žarkić, urologija; 2005. godine dr. Dragan Manojlović, kirurgija; 2006. godine dr. Zoran Marković, ortopedija; 2007. godine dr. Mario Begović, dr. Tihomir Grgić, kirurgija; 2009. godine dr. Dejan Kotlar, urologija; 2012. godine dr. Boris Đurić, ortopedija; 2013. godine dr. Hrvoj Jurković, ortopedija, dr. Ivica Šuvak, kirurgija; 2015. godine dr. Marko Džapo, ortopedija), te drugi isto važan projekt, a to je obnova bolnice. Nakon višegodišnjih pregovora, pravljenja roojekata, organizacija 23. rujna 2008. godine je potpisan ugovor, a 6.listopada iste godine su započeli radovi na obnovi bolnice. Posao je na natječaju dobila tvrtka “Vuković-company” iz Vukovara.

Tijekom izvođena radova odjeli su zadržavali hitni i dio elektivnog programa rada.
Konačno, na zadovoljstvo svih djelatnika te sadašnjih i budućih pacijenata su radovi završeni 29. lipnja 2011. godine.

Danas je Služba za kirurške djelatnosti organizirana kroz Odjel za opću kirurgiju gdje se zbrinjavaju pacijenti iz područja opće kirurgije, abdominalne kirurgije, plastične kirurgije, vaskularne kirurge te urologije te Odjel za ortopediju i traumatologiju gdje se zbrinjavaju ortopedski i traumatološki bolesnici.

Voditelj Službe za kirurške djelatnosti je mr.sc. Mohamed Kamal, dr.med., specijalist opće kirurgije, uži specijalist abdominalne kirurgije.

Glavna sestra Službe za kirurške djelatnosti je Ivana Kvesić, bacc.med.tech.

Sada raspolažemo sa 31 bolničkom posteljom, 23 stolca u dnevnoj bolnici te sljedećim kadrom:

8 kirurga
6 ortopeda
2 urologa
4 specijalizanta
13 prvostupnika sestrinstva
47 medicinskih sestara/tehničara
3 administratora

Svakodnevno su u funkciji, osim hitne kirurške ambulante, dvije urološke, dvije ortopedske ambulante, potom ambulanta za dojku, ambulanta za vaskularnu kirurgiju, ambulanta za traumatologiju, ambulanta za opću kirurgiju, ambulanta za abdominalnu kirurgiju te ambulanta za kiruršku

S ponosom ističemo da liste čekanja ili ne postoje ili su minimalne.