Dana 10. studenoga 2022. godine u organizaciji KBC Osijek održan je okrugli stol: “Pompeova bolest – prepoznajmo je na vrijeme!” Pompeova bolest je rijetka, nasljedna i progresivna, a može biti i potencijalno smrtonosna. Uzrok bolesti je nedostatak enzima Alfa-glukozidaze, a može se pojaviti već u prvoj godini života. Simptomi bolesti su kardiomiopatija i propadanje mišića. Ako se ne liječi dolazi do fatalnog ishoda. Jednostavan put do dijagnoze je određivanje aktivnosti enzima iz suhe kapi krvi. Na ovom vrlo zanimljivom i edukativnom predavanju su, ispred Odjela za neurologiju NMB „Dr. Juraj Njavro“ Vukovar, nazočile Željka Ašađanin, bacc.med.techn. i Daliborka Kovačević, bacc.med.techn.
Dana 26. listopada 2022. godine u Domu zdravlja Županja, održan je sastanak Izvršnoga odbora, Podružnice HKMS-a Vukovarsko srijemske županije i glavnih sestara ustanova. Navedenom sastanku iz Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“ Vukovar nazočile su Vesna Babić, mag.med.techn. i Ankica Vlačić, mag.med.techn.
Tradicija održavanja stručnih skupova nastavljena je i ove godine održavanjem 20. Stručnog skupa medicinskih sestara i tehničara u gastroenterologiji i endoskopiji Hrvatske. Skup je održan u Osijeku, Tvrđa od 21. do 23. listopada 2022. godine. Uz niz zanimljivih i stručnih usmenih izlaganja i poster prezentacija, tema vezanih uz endoskopske procedure, upalne bolesti crijeva, hepatologiju, prehranu i komunikaciju, predavanje je održala i Vesna Babić, mag.med.techn. s temom „Motivacija zdravstvenih djelatnika u kriznim vremenima“. Skupu je nazočila i Emina Tešnjaković, bacc.med.techn.
Daliborka Kovačević diplomirala je 06. rujna 2022. godine na Veleučilištu u Bjelovaru s temom „Zdravstvena skrb bolesnika oboljelog od multiple skleroze sa simptomima poremećaja sfinktera“ te stekla zvanje bacc.med.techn.
Lea Vučko diplomirala je 20. rujna 2022. godine na Veleučilištu u Bjelovaru s temom „Primarna sestrinska skrb za bolesnike s poremećajima moždane cirkulacije“ te stekla zvanje bacc.med.techn.
Međunarodni dan primalja (5. svibnja) uvijek je prilika za podsjećanje na važnu ulogu primalja u zdravstvenoj zaštiti žena i novorođenčadi. Primaljstvo je jedna od najstarijih medicinskih struka u koju su stoljećima brojne primalje ugrađivale svoje znanje, iskustvo i vještine. Prva primaljska škola na našim prostorima je počela s radom u Zadru davne 1821. godine, a prvi zabilježeni zapisi o primaljstvu potječu još iz Dubrovnika iz 13. st.
Iz bliže povijesti treba izdvojiti kako je 2008. godine Hrvatski sabor usvojio Zakon o primaljstvu, kojim se određuje djelatnost i djelokrug rada primalja te su prvi put u novijoj povijesti primalje priznata profesija koja danas ima i svoju udrugu i komoru. Hrvatska komora primalja na dan 11. travnja 2022. godine broji 2.546 registriranih članica. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sa zaposlenjem u samom zdravstvenom sustavu na taj dan radi 1.761 primalja, od kojih je 78% zaposleno u stacionarnim zdravstvenim ustanovama, a ostale rade uglavnom u djelatnostima na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Treba spomenuti kako niti ovo zvanje nije diskriminirajuće u odnosu na spol te u zdravstvu rade i dva prvostupnika primaljstva i tri medicinska tehničara primaljskog smjera.
Primalje poštuju život i učinkovito doprinose unaprjeđenju kvalitete i humanizaciji zdravstvene zaštite. Cijeli svoj radni vijek primalje posvećuju pomaganju ženama u njihovim najtežim, najizazovnijim, a istovremeno i najsretnijim trenucima u njihovom životu i životu njihovih obitelji.
Broj primalja u zdravstvu 2020. godine bio je nešto manji, 1.727, a može se također pratiti i korelirati zajedno s ukupnim brojem rođenih. Uz obilježavanje ovog dana lijepo je istaknuti kako je broj rođenih 2020. godine bio 36.310, a 2021. godine 36.990 i svakako su primalje one koje bi s posebnim veseljem prihvatile nastavak takvog trenda.
Svim primaljama čestitamo njihov dan!