Psihijatrijski odjel mjesto je koje pruža psihijatrijsku skrb za najteže psihijatrijske bolesnike, bilo da se radi o psihotičnim poremećajima, težim poremećajima raspoloženja, teškim oblicima anksioznih poremećaja, bolestima ovisnosti, uključujući alkoholizam i sve komplikacije bolesti ovisnosti, različitim poremećajima kojima je podlozi organicitet itd.
Stacionarno liječenje obuhvaća liječenje psihofarmacima u kombinaciji s različitim psihoterapijskim i socioterapijskim postupcima koji su prilagođeni stanju i kapacitetima pojedinih pacijenata, odnosno temelj liječenja je individualni pristup svakom pacijentu, bilo da govorimo o medikamentoznoj terapiji bilo o drugim terapijskim metodama. Na stacionarno liječenje većina se pacijenata prima nakon pregleda u hitnoj psihijatrijskoj ambulanti koja zasigurno predstavlja jedno od najdinamičnijih, a nama koji se bavimo psihijatrijom i jedno od najzanimljivijih mjesta u bolnici.
Hitna psihijatrijska ambulanta nerijetko je za pacijente upravo i mjesto prvog susreta sa psihijatrijom, bilo da nakon toga ostaju na stacionarnom liječenju ili im je preporučeno ambulantno liječenje. Stoga je unatoč svom stresu kojem je osoblje izloženo u ovoj ambulanti iznimno je važno pacijentima pružiti osjećaj povjerenja, mira, utočišta i osjećaj da će im se pomoći u rješavanju njihovih psihičkih problema, bilo da se radi o kratkotrajnim akutnim stanjima ili pak kroničnim poremećajima. Upravo će ovaj prvi susret u mnogim slučajevima odrediti i daljnji odnos prema liječenju, a i prema psihijatriji kao struci.
Kroz dnevnu bolnicu provodi se poseban oblik liječenja, parcijalna hospitalizacija, a predstavlja značajan oblik pružanja psihijatrijske skrbi za one pacijente kod kojih stanje dozvoljava ovaj oblik liječenja, a ipak im je potreban intenzivniji psihijatrijski tretman.
Dominanti oblik liječenja u dnevnoj bolnici je grupna psihoterapija, različiti socioterapijski postupci, a osobito radna terapija. Liječenje u dnevnoj bolnici obično se odvija kroz nekoliko tjedana terapije, pacijenti provode prijepodne u bolnici, a ostatak dana u uobičajenim aktivnostima.
Boravak u dnevnoj bolnici i terapijski postupci koji se primjenjuju usmjereni su na poboljšanje socijalnih vještina, promjena stavova, ponašanja, a sve u svrhu boljeg funkcioniranja u društvu. Tijekom stacionarnog liječenja, a niti za vrijeme liječenja u dnevnoj bolnici pacijenti nisu pasivni u terapijskom procesu. Naš je zadatak što prije i u što većoj mjeri pacijente osposobiti za aktivnu ulogu u svom liječenju u skladu s njihovim kapacitetima. Psihoterapija, radna terapija, terapija glazbom, filmom, tjelovježba, likovna terapija predstavljaju važan oblik liječenja i pripreme pacijenata za što bolju integraciju u društvu.
No nisu bitni samo formalni i jasno definirani terapijski postupci.
Jednako važno je i kakva je atmosfera na odjelu, kakvi su odnosi među osobljem, komunikacija osoblja s pacijentima, kako verbalna tako i ona neverbalna pa i usputnim susretima na hodnicima odjela. Osim navedenog svakoga dana velikom broju bolesnika pruža se psihijatrijska pomoć kroz redovne psihijatrijske ambulante, koje sve imaju svoje specifičnosti – ambulanta za opću psihijatriju, biologijsku psihijatriju, socijalnu psihijatriju, forenzičku psihijatriju, dječju i adolescentnu psihijatriju, ambulanta za psihoterapiju, alkoholizam i bolesti ovisnosti, ambulantna za psihonkologiju. Tu je ambulanta za psihodijagnostiku – ambulanta kroz koju često rješavamo uz pomoć psihologa svoje dijagnostičke dileme, nejasnoće i nedoumice, ali i „koristimo“ psihologa kao pomoć u psihoterapijskom postupku.